Anketa

Ocijeni esej:

1
2
3
4
5

Ante Kovačić - U registraturi  Share 

Lacrymosa_thing

  • Registrirani korisnik
  • Postova: 5
  • Spol: Ženski
  • Respect: +1
Ante Kovačić - U registraturi
« Travanj 26, 2012, 16:10:30 »
0
Pred vama je ulomak romana Ante Kovačića U registraturi. Najprije pozorno pročitajte ulomak, a zatim i upute za pisanje školskoga eseja ispod teksta.

 Dok sam ja tako u sebi zadubljen sjedio na hrastovoj klupčici, ovlaženoj rosom, nisam ni opazio da je netko unišao u bašču. Prenem se, začuvši tihe i lagane korake i šuštanje odijela, te ugledam ženski lik. Ja se sav smetem, a krv mi pojuri u glavu. Htjedoh pobrati svoje knjige i krenuti iz vrta, ali one mi ispale iz ruku i razletješe se listovi od raskinutih knjiga po rosnoj travi. Tu se približi ona i nazvavši mi "dobro jutro" lijepo se sagne i stade sabirati rasute listove mojih knjiga.
 Ja se negdje zažarih poput makova cvijeta... Dobro sam znao da je ona nova štićenica i rođakinja u Mecenovu domu... Noćas je htjedoh silom vidjeti i malo da ne nagrajisah: a sada je evo iznenada sinula poput sunca na jutarnjem nebu... Divna i obla uda njezina tijela tako se lagodno sagibahu za listićima mojih izderanih knjiga, a onda se posadi na klupčicu: - Podajte mi knjige ovamo! - Ja ih pružim, još više smeten nego prije, a ona me sada istom pogleda tako pronicavo svojim velikim plavim očima i stade po stranama ulagati listove u knjige. Ne upitavši me ni za ime, slažući listove, ukori me dražesnim posmijehom: - Oj, oj, neuredna li đaka! Dragoviću moj! E, to je prvi pojav genijalnosti... Mladu mu dušu zaokupljaju druge misli i drugi snovi negoli je red i mar za školske knjige... Nije li tako? - pogladi me ona po rukama i opet upre one velike oči u mene.
 Već tada poznavah sav život našega dobrotvora, a u družinskoj sobi s kumordinarom Žoržom naučio sam još više toga u društvu pokvarenih i izopačenih slugu i sluškinja. Dokle je to žensko biće tako ljubazno oko mojih knjiga čavrljalo, ja iznenađen promatrah njezin krasan lik, a ujedno punila mi se duša jedom i gorčinom... Kumordinar je pravo sudio! Bijaše ta nova štićenica krasno biće! Ako joj je šesnaest godina, ipak nije prevalila sedamnaeste.
 Potegnem knjige k sebi i progunđam: - Vi ste nova štićenica i rođakinja našeg dobrotvora?
 - Ja sam Laura G. - odsiječe ona nekako trpko. - A vi? Đak. Dakako, to svjedoči taj kup knjiga. Vi ste po svoj prilici bliži rođak gospodaru ovoga doma?
 - Ne. Uzelo me od milosti, seljačkoga sina, da me uzgajaju poput takozvanog "siromašnog đaka"! - odgovorim.
 - A kako se zove taj siromašni đak?
 - Ivica Kičmanović!
 - Ivica! Ivica! - uskliknu rekao bi ushićenim glasom djevojka. - Sirotan Ivica! Eh, tada smo braća: ja sestra, a ti brat! Oboje sirotani! - I ona me uhvati za ruke i tako me milo gledala, nu ja tome pogledu nijesam mogao odoljeti, već ponikoh nikom.
 - Brat i sestra - ponovi ona tiše. - Ne pristaješ li? Ej, pa kako će to lijepo biti! - I ona, ne očekujući moga odgovora, živo me cjelune u usta, u čelo, u oči... Nikada me još žena nije poljubila, osim moje majke. Polije me rumen do ušiju i ja se hrlo i oprezno ogledah ne bi li se gdje u blizini desio milostivi Mecena ili njegov alter ego, kumordinar Žorž... Ali sve bijaše mirno, tek je lagahan jutarnji struj ponjihavao granjem i cvijećem.

Esej treba imati 400 do 500 riječi. Sadržajno i grafički oblikujte ga kao zaokruženu cjelinu (uvod, razrada, zaključak).

Smjernice za pisanje
(Redoslijed smjernica nije zadan – oblikujte svoj esej služeći se smjernicama, a ne doslovno odgovarajući na pitanja!)
- Uvodni dio
- Smjestite ulomak u kontekst romana.
- Odredite mjesto romana u autorovu stvaralačku opusu i u razdoblju hrvatskoga realizma.
- Na temelju pročitanoga ulomka i poznavanja Kovačićeva stvaralaštva u razdoblju hrvatskoga realizma, iznesite koji se problem najavljuje u zadanom ulomku.
- Središnji dio
- Kako se Ivica ponaša u prvom susretu s Laurom? Prisjetite se njegova života prije susreta (djetinjstvo, školovanje, život u Meceninu domu). Potkrijepite svoja zapažanja citatima iz ulomka.
- Suprotstavite Ivičinu ponašanju Laurinu reakciju. Što vam ona otkriva o njezinu karakteru? (Prisjetite se naturalističke motivacije.)
- Povežite susret Ivice i Laure s njihovim odnosom u nastavku romana. (Nemojte prepričavati sadržaj!) Povežite ga s odnosom selo – grad.
- Zaključite kako je u romanu prikazana sudbina Ivice Kičmanovića (socijalno-psihološka motivacija lika). Povežite ime lika s njegovim karakterom. Prisjetite se koji je lik u razdoblju predrealizma imao sličnu sudbinu.
- Usustavite svoja zapažanja o romanu: lik, motivacija lika, stilska obilježja, pripovjedač.
- Povežite realističku temu (selo-grad, mogućnosti školovanja nadarenoga pojedinca iz siromašne sredine) s današnjom situacijom. Smatrate li da je taj problem još uvijek aktualan? Potkrijepite svoje tvrdnje citatima (djelo, ostala književna djela, iskustvo).
- Završni dio
- Osmislite na temelju prethodnoga izlaganja zaključak o liku Ivice Kičmanovića i romanu U registraturi u kontekstu autorova stvaralaštva i hrvatskoga realizma. Povežite svoj zaključak s problemom koji ste najavili u uvodu.


Školski esej – Ante Kovačić: U registraturi

Socijalni roman ''U registraturi'' nastao je 1888. godine na kraju, kako Kovačićeva stvaralaštva, tako i hrvatskog realizma. Ono je temeljno djelo hrvatskog realizma zbog složenosti stila - sadržava i elemente realizma, naturalizma, modernizma i romantizma. Zadani ulomak nalazi se u prvom dijelu romana koji govori o Ivičnom djetinjstvu i mladosti. Ivica se nalazi kod Mecene koji mu omogućuje školovanje u gradu i tamo upoznaje njegovu lijepu i samouvjerenu štićenicu, Lauru. Tim upoznavanjem se najavljuje problem fatalne žene koja je proračunata i prevrtljiva te ne bira sredstva kojima će dobiti ono što želi. Prisutna je i problematika dolaska neiskusnog, naivnog seoskog djeteta u grad na škole, ali i kontrast selo-grad.

Pri prvom susretu s Laurom Ivica se ponašao u skladu sa svojim seoskim odgojem, pokazuje nesnalažljivost i sramežljivost u društvu  djevojke koja je odmah preuzela inicijativu: '' Ja se sav smetem, a krv mi pojuri u glavu. Htjedoh pobrati svoje knjige i krenuti iz vrta, ali one mi ispale iz ruku i razletješe se listovi od raskinutih knjiga po rosnoj travi. Tu se približi ona i nazvavši mi ''dobro jutro'' lijepo se sagne i stade sabirati rasute listove mojih knjiga.'' Laura se pokazuje kao komunikativna, otvorena osoba koja potiče cijeli razgovor i zaključuje da su braća po nevolji, a na kraju ga, na njegovo veliko iznenađenje, cjeliva u usta baš kao majka ili supruga. ''-Brat i sestra- ponovi ona tiše. –Ne pristaješ li? Ej, pa kako će to lijepo biti!- I ona, ne očekujući moga odgovora, živo me cjelune u usta, u čelo, u oči… Nikada me još žena nije poljubila, osim moje majke. Polije me rumen do ušiju…'' Ivičin i Laurin odnos specifičan je, jer prikazuje odnos selo-grad. Laura svojim postupcima (prevarila je Ivicu, nije se željela udati, napravila je pokolj na svadbi…) simbolizira nemoralnost grada, a Ivica simbolizira neiskustvo i naivnost sela (mislio je da se Laura može skrasiti uz jednog čovjeka, jedno vrijeme ju je izjednačavao s boginjom…). Povezujući Laurino ponašanje s biološkom motivacijom, shvaćamo da ona i nije mogla biti drugačija. Ona je neželjeno dijete, a njezin otac, Mecena, silovao je Doricu nakon čega je ona poludjela.  Kako njegovo prezime i sugerira, Ivica je bio ''kičmenjak'', inteligentan i sposoban, uspjehom je nadmašio svoje suseljane. Međutim, kada se govori o Lauri, on je bio potpuni ''beskičmenjak'' te je dopuštao da ona kontrolira njegovim životom, a na kraju mu je ona uništila perspektivan, miran i topao suživot s Anicom zbog toga što nije mogla prihvatiti da ona više nije centar Ivičinog svijeta.  Tragičan završetak i lik fatalne žene u životu seoskog intelektualca pojavljuje se i u Šenoinoj pripovijetci ''Prijan Lovro''. Danas su razlike između seoske i gradske djece puno manje, te svi imaju relativno iste mogućnosti. Postoje mnoge pomoći i stipendije koje pomažu djeci iz udaljenog mjesta da se školuju u gradu i naravno da će školovanje njima biti teže nego gradskoj djeci, ali je i neusporedivo lakše od školovanja u 19. st.

Ovo djelo sinteza je Kovačićeva stvaralaštva i vrhunac hrvatskog realizma. Kovačić je prikazao ondašnje društvo suvremenom temom, te objektivnosti prema manama i vrlinama. Ivičin seoski odgoj kriv je zato što je dopustio da u njegov život uđe kriva, fatalna osoba, koja je uništila sav njegov potencijal te ga je na kraju koštala života.