Anketa

Ocijenite esej?

1
3 (3.8%)
2
1 (1.3%)
3
8 (10.1%)
4
24 (30.4%)
5
43 (54.4%)

Ukupno Glasova: 79


Franz Kafka: Preobražaj - esej  Share 

Streberica

  • Registrirani korisnik
  • Postova: 947
  • Spol: Ženski
  • PMF Kemija
  • Respect: +511
Franz Kafka: Preobražaj - esej
« Veljača 14, 2010, 15:17:46 »
+4
Morala sam ovo raditi za školu pa evo i ovdje, premda (još) nije provjereno. Nisu prema ulomku ni smjernicama, jednostavno eseji na cijelo djelo umjesto lektire. Prvi je primjer kako NE treba pisati esej (složila sam ga od ulomaka s wikipedije, lektirica i sl. uz minimalne preinake) - premda bih rekla da bi čak i takav esej na dm dobio barem 2 (čim bi se makar nešto u njemu slučajno poklopilo sa smjernicama :F ), a drugi je moj pravi esej (dijelom na temelju činjenica iz prvog :F ).



Franz Kafka: Preobražaj

   Preobrazba ili Preobražaj (njemački Die Verwandlung) je pripovijetka austrijskog pripovjedača Franza Kafke, prvi put objavljena 1915., i svakako najslavnije njegovo djelo uz romane Proces i Dvorac. Rođen je u Pragu u židovskoj obitelji. Kao dijete bio je nesretan, povučen, introvertiran, pretjerano osjetljiv, slabašan, a presudnu je ulogu u ovakvom njegovom djetinjstvu odigrao krut i autoritativan otac. Zbog takvog je djetinjstva Kafka cijeloga života ostao povučen i usamljen, nesiguran u sebe i vrijednost djela koja je napisao (oporučno ih je namijenio spaliti!). Pripovijetka počinje slavnom rečenicom: “Kad se Gregor Samsa jednog jutra probudio iz nemirnih snova, otkrio je da se u krevetu pretvorio u golemog kukca.” Postoji mnogo tumačenja te simbolične priče.
   Kafka u ovom djelu prikazuje otuđenost Gregora. On je čovjek, ali je sasvim drukčiji, različit i stoga ga nitko ne voli, cijela obitelj ga mrzi i hoće ga se riješiti tako da bi ih što manje osramotio. Jedino se sestra brine za njega. Unatoč svemu Gregor je usamljen jer osim sestre on nema nikoga, cijeli njegov svijet je mala soba iz koje nesmije izaći. Jako se bojao oca koji ga je mrzio i htio je učiniti bilo šta da bi ga se riješio. To se i dogodilo, on je bio krivac za njegovu smrt kad ga je pogodio jabukom u leđa. Mama ga je također voljela, ali upravo zbog toga ga njie željela vidjeti jer nije podnijela sve to. Inspiraciju je za ovu pripovijest Kafka mogao pronaći u vlastitoj obitelji. Imao je izuzetno strogog i autoritativnog oca, pa se sam pored njega osjećao neznatnim poput kukca. Kukac ima oklop i mnogo nožica, predstavlja nešto beznačajno što je moguće zgnječiti. Kukac nosi mnoga simbolična značenja. Veliki oklop simbolizira otuđenost, začahurenost, izoliranost, nemogućnost komuniciranja, a tanke i slabašne nožice simboliziraju nemoć. Ono što je Kafki bio otac u djetinjstvu, kasnije postaje društvo koje guši čovjeka i onemogućava razvoj individualnosti. Čovjek ne može ostvariti život onakav kakav želi jer mu društvo nameće pravila i granice. Čovjek osjeća strah i taj ga strah izobličuje. Postoje mnogi strahovi koji opterećuju čovjeka u životu (strah od bolesti, od gubitka posla, od gubitka ljubavi, od nerazumijevanja, itd.). Tema straha čini Kafku ekspresionistom. Ponekad se čak i cijeli narodi, najčešće pod utjecajem politike, pretvaraju u kukce. Kafka u Preobražaju otkriva obitelj kao temeljnu zajednicu u kojoj sve funkcionira na bazi interesa. Ljubav nije dovoljna, potreban im je novac za opstanak obitelji. Bez njega i obitelj dolazi u pitanje. Suvremena obitelj pati od egoizma, licemjerja i zavisti, a osnovni princip koji je prisutan i u obitelji i u društvu princip je korisnosti.
   Kafkin je svijet apstraktan i anormalan. Za njega sve što je normalno je anormalno. Okolni likovi u Kafkinim romanima smatraju junake funkcionare u obliku šahovskih figura. Međutim te figure žive u svojim nepojmljivim zakonitostima i umjesto da im koriste pripremaju im neodgodivi mat. Svijet u kome je Kafka vođen i u kome je on živio jest onaj Staroga zavjeta. On je taj svijet napustio, ali ga se nije riješio, transponirao ga je u svoje vrijeme, zapravo ga je učinio bezvremenskim. Posebna značajka svijeta Starog zavjeta jest apsolutni suverenitet božji. On je slobodan na strašan besprigovoran način. Kafka obogaćuje ekspresionizam svojevrsnom zagonetnom simbolikom i aforističkim izrazom. Kafkin svijet nije više onaj klasičnog realističkog romana; likovi su podvrgnuti metodi redukcije sve dok od njih ne ostane golo bezumlje. U krajnoj crti njegova metaforička proza ostavlja dojam složene alegorije, za koju nema određenog racionalnog ključa, i svijet koji ona sadržava gubi se u beskonačnoj perspektivi alogičnosti, pa se autorove parabole otkrivaju kao zagonetka bez konačne odgonetke.



Franz Kafka: Preobražaj

   Franz Kafka stvarao je početkom 20. stoljeća te se ubraja među pisce moderne, odnosno avangarde. Rođen u Pragu, u imućnoj ortodoksnoj židovskoj obitelji austrijskog podrijetla, pisao je njemačkim jezikom. Na njega je presudan utjecaj izvršio autoritativan otac te je, pretjerano osjetljiv, čitav život proveo kao usamljenik. Umro je mlad, od tuberkuloze, ostavivši većinu svojih djela u rukopisu prijatelju Maxu Brodu da ih spali, no Brod ih je sredio i objavio. Pripovijetka Preobražaj ili Preobrazba (njemački Die Verwandlung) jedno je od rijetkih njegovih za života objavljenih djela te uz romane Proces i Dvorac najpoznatije.
   Preobražaj donosi fantastičnu temu čovjeka koji se probudio u obličju kukca, no u djelu se nikad ne postavljaju pitanja o načinu i uzroku te preobrazbe, koju svi uzimaju kao posve nezačuđujuću. To uklapanje fantazijskih elemenata u realističan svijet u koji se oni doimaju kao da prirodno pristaju naziva se magijski realizam i tipično je za Kafkino stvaralaštvo. Kafkin je izraz jedostavan, suhoparan, tradicionalistički pristupa fabuli i pripovijedanju, ali njegova djela mnogim svojim obilježjima predstavljaju jedan od temelja moderne književnosti. Preobražaj se može promatrati na više načina: kao nadrealistička halucinantna vizija, alegorijska kritika društva (birokracije), ekspresionistički izraz čovjekova straha, osamljenosti i sputanosti... Važna karakteristika Gregora Samse njegova je egzistencijalna osamljenost, naslućena već iz korijena sam u njegovom prezimenu: kao radišan trgovački putnik bio je gažen od poslodavaca i manje savjesnih kolega, a i nedovoljno cijenjen od obitelji zbog koje se radeći taj posao žrtvovao; kao kukac, on nema razumljiv glas, nema mogućnost komunikacije s ljudima, izoliran je, zatvoren u svoju sobu koja se postupno pretvara u prljavo spremište i gubi obilježja ljudskog doma, izbjegavan od obitelji koja ga se užasava i srami. Oklop kukca simbolizira tu otuđenost, a mnogobrojne neposlušne nožice nemoć pred načinima na koje društvo funkcionira. Može se reći da se pretvorio u kukca jer ga je čitav život okolina simbolički doživljavala kao kukca, tj. kao odvratnog i manje vrijednog, ignorirajući ga i pokušavajući zanijekati njegovu osobnost, kao što se često ljudi odnose prema onima koji su po nečem – bilo negativnom, bilo pozitivnom, bilo zapravo neutralnom – drukčiji od većine. Po čemu se to točno Gregor razlikovao, ne saznajemo. Kafka je vjerojatno bio inspiriran svojim odnosom s ocem – Gregorov otac na njega baca jabuku koja mu zadaje tešku ranu – te kasnije sa čitavim društvom u kojem se nije snalazio te je osjećao da ga onemogućava u osobnom i stvaralačkom razvoju. Djelo, dakle, napada poremećene odnose u modernoj obitelji i društvu koji se temelje na interesima više nego na ljubavi (obitelj je voljela Gregora kao hranitelja, a preobrazbom im je postao teret te im je njegova smrt/odlazak donijela olakšanje). Položaj kukca može se promatrati i kao aluzija na potlačenost židovskog (i drugih) naroda kroz povijest.
   Kao i druga velika ostvarenja moderne umjetnosti, Preobražaj je složeno djelo koje se može analizirati na mnogim razinama i kroz razna tumačenja, a svojom neobičnošću i danas začuđuje te mnogi njegovi aspekti ostaju zagonetni jer je, čini se, na pitanja koje ne postavlja, ali otvara, nemoguće pronaći jedinstven racionalan odgovor. Svatko može pronaći svoje osobno tumačenje alegorije odnosno uzroka preobrazbe, a osjećaji životnih strahova i nemogućnosti ostvarivanja razmijevanja s drugim ljudima, kojima je djelo prožeto, većini su, nažalost, dobro poznati.
čak ni kemičari ne mogu ukloniti plemeniti plin iz "nemoguće" niti plemeniti metal iz "nikad"

garfy

  • Global Moderator
  • *****
  • Postova: 6636
  • Spol: Ženski
  • Osluškujući tišinu...
  • Respect: +279
Odg: Franz Kafka : Preobražaj
« Veljača 17, 2010, 10:23:10 »
0
Što simbolizira jabuka u književnosti?
"Sin sam nepregledne slavonske ravnice. Visoko je nebo nad nama, široko polje pod nama i ništa nema što bi me sprječavalo da hrlim vazda naprijed tom ravnom širinom i nedoglednom daljinom po kojoj se krili duh odvažnosti i ne pozna zapreke i strah."

Magy

  • Registrirani korisnik
  • Postova: 369
  • Spol: Ženski
  • Respect: 0
Odg: Franz Kafka : Preobražaj
« Veljača 17, 2010, 14:16:46 »
0
Jabuka u književnosti simbolizira razdor... U antičkoj književnost je trojanski junak Paris trebao dati zlatnu jabuku s natpisom "najljepšoj" jednoj od tri božice - Ateni, Heri ili Afroditi. Afrodita mu je obećala najljepšu ženu Helenu i zbog toga je zlatna jabuka pripala njoj. Između božica je zavladao bijes i mržnja, a nakon toga je uslijedio i trojanski rat. Iz svega navedenog vidi se da je jabuka tu bila motiv razdora. Također, jabuka se spominje i na samim počecima književnosti - u Bibliji. Eva i Adam su kušali jabuku sa zabranjenog stabla i to je izazvalo Božji gnjev, a na kraju su i istjerani iz Edenskog vrta. Tako i u ovoj prijpovijesti jabuka označava razdor, odvratnost koju otac i cijela obitelj osjećaju prema Gregoru kao kukcu. Na kraju to što je Gregor pogođen jabukom dovodi do njegove smrti; očeva mržnja i nemar ostatka obitelji dovodi do otuđenja, smrti...

garfy

  • Global Moderator
  • *****
  • Postova: 6636
  • Spol: Ženski
  • Osluškujući tišinu...
  • Respect: +279
Odg: Franz Kafka : Preobražaj
« Veljača 17, 2010, 18:20:42 »
0
A simbolizira i izdaju?

Što simbolizira u Snjeguljici? Ne mogu povezati  :)
"Sin sam nepregledne slavonske ravnice. Visoko je nebo nad nama, široko polje pod nama i ništa nema što bi me sprječavalo da hrlim vazda naprijed tom ravnom širinom i nedoglednom daljinom po kojoj se krili duh odvažnosti i ne pozna zapreke i strah."

Magy

  • Registrirani korisnik
  • Postova: 369
  • Spol: Ženski
  • Respect: 0
Odg: Franz Kafka : Preobražaj
« Veljača 17, 2010, 19:18:02 »
0
a kako misliš izdaju? može biti inače, ali ne mgu to povezati sa ovim djelom... možda izdaju u smislu da je otac izdao sina tako što ga je odbacio...? u snjeguljici... zašto misliš da bi morala biti poveznica između te dvije jabuke, mislim na snjeguljicinu i gregorovu jabuku?

garfy

  • Global Moderator
  • *****
  • Postova: 6636
  • Spol: Ženski
  • Osluškujući tišinu...
  • Respect: +279
Odg: Franz Kafka : Preobražaj
« Veljača 17, 2010, 20:38:05 »
0
a kako misliš izdaju?

Bog je rekao Adamu i Evi da ne smiju jesti sa zabranjenog stabla i u Bibliji se spominje jabuka, ti si napisala da je to razdor, ali može biti i izdaja.  :-\
Bar tako mislim.
Iskreno, nisam nikada razmišljala o značenju jabuke...

u snjeguljici... zašto misliš da bi morala biti poveznica između te dvije jabuke, mislim na snjeguljicinu i gregorovu jabuku?

Nisam povezivala te dvije jabuke, već razdor ili izdaju i Snjeguljičinu jabuku.
"Sin sam nepregledne slavonske ravnice. Visoko je nebo nad nama, široko polje pod nama i ništa nema što bi me sprječavalo da hrlim vazda naprijed tom ravnom širinom i nedoglednom daljinom po kojoj se krili duh odvažnosti i ne pozna zapreke i strah."

Magy

  • Registrirani korisnik
  • Postova: 369
  • Spol: Ženski
  • Respect: 0
Odg: Franz Kafka : Preobražaj
« Veljača 17, 2010, 20:45:44 »
0
Pa da... Može biti ovo za Adama i Evu i izdaja, naravno... A nisam baš o toj Snjeguljici razmišljala...

Streberica

  • Registrirani korisnik
  • Postova: 947
  • Spol: Ženski
  • PMF Kemija
  • Respect: +511
Odg: Franz Kafka : Preobražaj
« Ožujak 16, 2010, 13:52:23 »
+1
Uvod je zapravo jako dobar, budući da sam ga gotovo bez izmjena kopirala s wikipedije!  8) :D
čak ni kemičari ne mogu ukloniti plemeniti plin iz "nemoguće" niti plemeniti metal iz "nikad"