Napomena: Ispricavam se jer sam maloprije iznio isti esej. Nov sam na stranici i nisam upoznat s pravilima ali sada je u redu i molim skužajte :-D
Molio bih da pročitate i komentirate. Ne izgleda mi baš dobro, uglavnom pišem bolje eseje od ovog. Molio bih da zanemarite
ako nedostaje koje slovo jer sam žurio dok sam prepisivao. Hvala
Smjernice :
-Pisca i djelo smjestite u književno povijesno razdoblje.
-pred sobom imate ulomak s početka novele. kakav je pripovijedač u ovoj noveli? koje pripovijedačke tehnike pronalazite u navedenom ulomku?
-Objasnite ironiju i grotesku u liku Maksimilijana Axelroda.
-Krležine ekspresionističke i naturalističe slike oblikuju ugođaj i prostor vojne bolnice. Na koji način Krleža opisima stvara dojam ratnog apsurda?
-Kako izgleda baraka u koju su smjestili ranjenog Vidovića?
-Koje su najpotresnije scene u ulomku?
-Što saznajete o vidovićevu liku u navedenom ulomku?
-Krleža u ulomku gradi karakterizaciju likova služeći se opisima i dijalozima. Usporedi način karakterizacije Vidovića i karakterizacije ostalih ranjenika.
BARAKA PET BE
Miroslav Krleža jedan je od najistaknutijih hrvatskih pisaca. Miroslav Krleža ostavio je golem opus kniževnih djela u dvadesetom stoljeću. U njegovim djelima ističu se elementi ekspresionizma, naturalizma i impresionizma. Djelo „Baraka pet be“ novela je antiratne tematike koja pripada ciklusu „Hrvatski bog Mars“. Pisac u djelu čitatelju pokušava priopćiti besmislenost i apsurd rata.
Pisac u djeli „Baraka pet be“ pripovijeda koristeći se naturalističkim elementima za opis patnje ranjenika. Pisac čitatelju vjerno ukazuje na grotesku i očaj rata. Pisac koristi objektivnu tehniku pripovijedanja. Maksimilijanu Axelrod opsjednut je „čašću“ i „viteštvom“, pa zanemarujući posljedice žudi za ratom („Grof Maksimilijan Axelrod imao je za cijelog svog života samo jednu ideju, da za svoju vitešku diviziju-Pro Fide-povuče goli mač...“). Groteska je u tome što ljudi poput Maksimilijana Axelroda doista bivaju postavljeni za vladare. Kada „Axelrodi“ svijeta izazovu rat koji može donijeti samo smrt i patnju, ta patnje se odrazi na nevinim ljudima. Axelrod žudio je za ratom, ali nikad nije sudjelovao u borbi, a to se u djelu odražava kao ironija. Pisac čitatelju kroz naturalističke opise pokušava priopčiti užas rata. Rat uvijek ima samo jedan ishod, a to je patnja. Pisac detaljno opisuje stanje ranjenika u barakama („Prerezan mu je dušnik i on diše na staklenu kanilu, pa se jasno čuje kako u cjevčici grgolje sline pjenave, gnoj i sukrvica“). Krleža smatra da je rat apsurdan jer u njemu uistinu nema pobjednika. Baraka u koju je smješten Vidović opisana je kao utroba velikog šlepa s okrutnom protestantskom pedanterijom. u vidovićevoj baraci bilo je šezdeset postelja, a na svakoj po jedno tijelo. Baraka pet be bila je podjeljena na tri grupe. Prva grupa „polomljene kosti“, druga grupa „amputirani“ i treća grupa „cuvaksa“ koji su bili kandidati za smrt. Vidović je stigao u baraku prostrijeljenih pluća. Unatoć svojim ozlijedama Vidoviću je baraka bila gadljiva. Vidović simbolizira sve mlade vojnike koji prisiljeni marširaju u smrt za vladare. Borio se na strani Austro-Ugarske Monarhije i krvario za austrijskog cara. Bio je mobiliziran u rat da se bori za osobu koja ga smatra samo brojem. Vidovićeva žrtva je uzaludna kao i žrtva svih ranjenika u baraci, jer oni su svojim zapovijednicima samo životinje. Simbol „kule babilonse“ koja je arhetip u književnosti simbolizira kaos i neslogu. U djelu kaos se ističe u nesporazumijevanju ranjenika u baraci. U baraci su se nalazili ljudi raznih narodnosti i međusobno se nisu mogli sporazumijeti. Krleža kroz tu neslogu karakterizira svoje likove i čitatelju pokušava priopčiti kako svi ljudi jednako pate. Njemac, Hrvat ili Rus, svi krvare i umiru. Pisac sve ranjenike karakterizira kao cjelinu, poput jedne osobe u patnji. Krleža vidovića karakterizira kao mladog studenota koji teško ranjen završi u baraci pet be. Vidović je smješten u postelju broj osam u kojo je predodređen za smrt. Vidovićevo gađenje barake čitatelju daje na uvid kako je unatoć strašnim ranama Vidović i dalje priseban, a to nam otkriva kako vidović ne želi umrijeti u takvim uvijetima.
Smatram da je najpotresnije scene dolazak ranjenika u baraku i sortiranje po posteljama. Mladi vojnici skupljeni u vagonima poput životinja. Ljudi sortirani po posteljama poput mesa („Rane se ne povezuju, nego se pod tilovima suše kao suhomesnata roba“). Ranjenici su grofu Axelrodu bili samo brojevi, a to simbolizira dehumanizaciju. Ove scene su potresne jer su istinite i detaljno opisuju zbivanja u ratu.
Miroslav Krleža: Baraka pet be - esej.
Anketa
